Početkom decembra u Dubrovniku je održan XIX Međunarodni ekonomski forum, na temu Korporativno upravljanje, u organizaciji Konsultantske kuća Revicon d.o.o. Sarajevo.
Na ovom skupu, najmanje je bilo privrednika, a govornici su bili veoma eminentni, od Premijera Federacije, direktora Porezne uprave FBiH, pa do direktora Autocesta, Aerodroma, Željeznica…
Tema prvog dijela foruma bila je Reformska Agenda 2 – predstavljanje plana reformi i novih Zakona.
Žao mi je što nije bilo više privrednika, ali razumijem da su svi umorni pred kraj poslovne godine kad je potrebno sabirati rezultate poslovanja.
S obzirom da je Akta.ba portal koncipiran kao portal za poduzetnike i privrednike, uvijek se trudimo pravovremeno ih obavijestiti šta im se sprema.
Nisu svi ekonomisti, i tek kad se ukaže minus na pojedinim budžetskim stavkama, obično nakon usvajanja novih Zakona, počinju uviđati sve pluseve i minuse novih zakonskih rješenja
Neoporeziva davanja uposlenicima
Kažu da su poslodavci prijavili na ime poreza na dobit u budžet uplatili preko 3 milijarde KM, a da su od toga preko jedne milijarde vratili uposlenicima.
Iako su u tu kalkulaciju uključene i dobiti od Telecoma, Elektroprivrede… koji sigurno nisu davali uposlenicima u kovertama – možemo doći do zaključka da realna privreda štiti svoje radnike i svoju dobit koristi za zadržavanje radnika u BiH.
Kažu nam iz Ureda Premijera da će povisiti doprinose, ali samo za one koji su uposlenicima davali maksimalne neoporezive naknade (čitaj: topli obrok, prevoz, regres, poklone za vjerske praznike) a za ostale da će doprinosi biti manji.
U Hrvatskoj se povećavaju neoporeziva davanja radnicima u vidu naknade za ishranu, naknade za prevoz, jubilarnih nagrada, poklona djeci zaposlenih.
Čak su u Hrvatskoj uveli da je neoporezivo i plaćanje vrtića za djecu uposlenika, povećali su dnevnice na 200 kn, za godišnji odmor radniku možete isplatiti do 2.500 kn, za prehranu paušalno do 5.000 kn godišnje, te dodatni troškovi prehrane radnika nastale za vrijeme radnog odnosa na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kn godišnje…
… U Srbiji također, sve naknade uposlenicima su neoporezive.
U BiH uskoro sve ove naknade će se oporezivati. Tačnije, oporezivat će se u potpunosti topli obrok, prevoz, regres, a već ranije su se počeli oporezivati obrazovanje, jubilarne nagrade, pokloni…
Pošto su u BiH, tačnije u FBiH najveći doprinosi u regionu, da ste strani investitor, da li bi ste otvorili fabriku u BiH ili biste otišli na Kosovo gdje su doprinosi 5%?
Znam, eto ko Kosovo je rizično, a mi smo ko jedno stabilno, sigurno područje, gdje se Zakoni donose kako puhne vjetar i kada koju rupu u šupljoj kanti treba zatvoriti.
.png)
Najniža plata
Kažu iz Ureda Premijera da poslodavci neće da se fiksira najniža plata… Glavni argument je da je minimalna plata 420 KM – a ne računaju da svi poslodavci isplaćuju i topli obrok i naknadu za prijevoz… tako da je minimalna plata već na 640 KM.
Kažu da sve treba biti oporezivo, ali ne spominju da se porezi i doprinosi trebaju smanjiti.
Nemojte da vas zavaraju sa smanjenjem doprinosa za 10%. (Da ti na ćupriji, uzme na mostu.)
Do sada je porezni odbitak bio 300 KM, ako imate jedno dijete 450 KM, i kada odbijete ovaj porezni odbitak, platite porez 10%. U novom prijedlogu Zakona, nebitno je koliko djece imate, tj. koliki vam je porezni odbitak, svi idu u isti bubanj. Samo je drugačiji obračun.
Da naglasim.
Za poslodavce koji imaju prijavljene plaće do 1.190 KM, doprinosi rastu. Tek iznad 1.190 KM, doprinosi na plate opadaju, sto dovodi do zaključka da će jedino država uštedjeti na doprinosima (koje svakako ne plaća).
Počinje se oporezivati topli obrok i prevoz, kao i regres i pokloni uposlenicima sa punim porezima i doprinosima.
Dok u Hrvatskoj, Srbiji raste iznos neoporezivih davanja radniku, kao što je topli obrok, nagrade, pokloni, novogodišnji pokloni za djecu – naša vlast sve ove naknade koje idu radnicima ukida.
Klasičan primjer, na 16 uposlenika, na platu od 450 KM, godišnje “rodite” dodatnih 15.000 KM na ime doprinosa. Pored dosadašnjih 72%…
I naravno, i dalje ćete se liječiti kod privatnika, jer se ni jedan segment društva za koje izdvajate doprinose, neće popraviti.
Udruženje poslodavaca i sindikati
Ko sjedi za pregovaračkim stolom sa Vladom? Ko štiti prava svih privrednika?
Moje je mišljenje da Udruženje poslodavaca radi za uski krug poslodavaca koji posluju u niskoakumulativnim djelatnostima i koji su za svoje djelatnosti izborili minimalne doprinose (čitaj 2/3) te za ostalu privredu puno ne mare.
Šta rade sindikati, kako su pristali da se radnicima ukinu sve ove kategorije i da se počnu oporezovati kad znaju da su većinom svi poslodavci u realnom sektoru ove naknade radnicima do sada isplaćivali?
Preko 1,06 milijardi naknada su poslodavci isplatili radnicima.
Ukoliko uzmete u obzir da će se sada i te naknade oporezovati sa 32,50% bruto, možete vidjeti koliko će država inkasirati, a koliko će radnici izgubiti.
Dodatni porezi na neoporeziva davanja koja će inkasirati država je veći od 500 miliona KM! Na teret poslodavaca naravno…
Siva ekonomija
Kažu da će se boriti protiv Sive ekonomije.
I opet, sve će da pukne preko leđa privrednika, koji su legalni, registrovani, plaćaju porez.
Borba protiv sive ekonomije će da se svede da se traže dlake registrovanim, a ovim što uništavaju ekonomiju i prodaju preko FB, rade na crno izvode vodoinstalaterske, keramičarske, molerske, frizerske poslove… i uništavaju firme koje pošteno rade, te neće niko dirati.
Porez na dobit/dividendu
Svaki mjesec plaćate akontaciju za porez na dobit? I onda još u martu razliku poreza na dobit.
I mislite da ćete moći podići novac?
Po novom Zakonu, prvo ćete morati platiti dodatnih 10% poreza po isplati. Ukupno 20%.
foto: Invest srpska
Povećani doprinosi obrtima
Znate li zašto su se povećali doprinosi obrtima?
Zato što su na Federalnom nivou, uposlenim na budžetskim jaslama podigli plate.
Pitate se koja je veza?
Doprinosi za Obrte se računaju od prosječne plate Federacije.
Ako želite čuti opravdanje zašto, preslušajte video… uz Lakinu pjesmu: “Ja sam mor’o, mor’o…”
I još jedna novina:
Poslodavac prvo mora platiti doprinose, pa tek onda plate uposlenicima.
To bi bilo idealno da najveći dužnici na ime poreza nisu upravo Općine, Domovi zdravlja, Fondovi, Agencije…
U 100 najvećih dužnika po osnovu doprinosa po podacima Porezne uprave FBiH, najmanje je poslodavca iz realne privrede.
Najveći dužnici su državne institucije.
“Realni” poslodavci svakako plaćaju doprinose i poreze, jer drugačije ne mogu dobiti ni jednu potvrdu za prijavu na tender, poticaj, program.
Da biste imali povoljnije poslovno okruženje, ne morate ići daleko, pređite u RS. Manji su doprinosi i sumnjam da će uvesti dodatni porez na dobit.
Skupo nas košta naš patriotizam.
